Priprema se izdavanje i štampanje monografije : “ O STRADANjU SRBA U KONjICU ZA VRIJEME PRVOG SVETSKOG RATA“

Poštovani sugrađani, Konjičani!
Treća je godina od kada smo formirali naše Udruženje Konjičana u Republici Srpskoj. Za kratko vrijeme uradili smo veliki posao. U Gacku smo podigli spomenik našim konjičkim Srbima, poginulim i ubijenim u posljednjem građanskom ratu (1992. – 1995.) Vodili smo i vodimo mnoge humanitarne akcije, pomagali i pomažemo našim sunarodnicima u nevolji. Obilazimo naša stratišta i bogomolje i sve u saradnji i uz blagoslov naše Srpske pravoslavne crkve. Time dajemo veliki doprinos očuvanju našeg nacionalnog identiteta, kulture i tradicija našeg naroda – zavičaja konjičkih Srba.
Ove godine smo krenuli u još jedan veliki posao.
Priprema se izdavanje i štampanje monografije
STRADANjE SRBA U KONjIČKOM KRAJU ZA VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA
Poznato je da smo narod brzog zaborava, a zaborav je put u ponavljanje istorije. Ovo je prilika da otrgnemo od zaborava naše pretke i najbliže koji staradaše u minulim ratovima. Tako im dižemo velike duhovne spomenike koji će biti trajno zapisani u knjigama i sačuvani u našim sjećanjima. Te duhovne spomenike ne može vrijeme potrti, niti iko fizički uništiti..
Neka nam nauk budu naši umni ljudi od kojih smo imali šta čuti i naučiti.
Kada su jednom prilikom zaustavili carinici Vuka Karadžića i pitali šta nosi Vuk je odgovorio: “Nemam ništa osim pamćenja.“
Veliki Njegoš reče: Blago onom, ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi“
Dostojevski: Svaki čestit čovjek ne da svoj jezik i ne da svoje običaje“
A mudri Ivo Andrić: Ko sebe poštuje i čuva, toga svi čuvaju i poštuju.
Branko Ćopić na svoj krajiški način: Ono što se nije zapisalo nije se ni dogodilo.
….
KO ŽELI DA SE ŽRTVE ZABORAVE
TAJ ŽELI DA SE ONE PONOVE.
( piše na ulazu u logor Dahau)
Poštovani sunarodnici,
P O Z I V A M O
VAS DA TRAJNO OBILjEŽIMO
STRADANjA NAŠIH PREDAKA
Trebinje, 24.10.2017. Predsjednik
Udruženja Konjičana RS
Zoran Pologoš
Spiskovi su razvrstani po selima, radi lakšeg prepoznavanja lica. Navedena su imena ljudi. Ukoliko bilo šta znate o tim ljudima, o vašim precima napišite u upitniku koji je na kraju spiska 2 i pošaljite na mail:
udruzenjekonjicanars3@gmail.com
SPISAK KONjIČKIH SRBA
KOJI SU NA BILO KOJI NAČIN UČESTVOVALI
U PRVOM SVETSKOM RATU 1914. – 1918.
BIJELA I MLADEŠKOVIĆI
VULIĆ BOŠKO. mobilisan, u Austrougarsku vojsku, bio na Tirolu, u Montesanti
VULIĆ Todora KOSTA, mobilisan
VULIĆ Todora JEFTO, mobilisan
VULIĆ Todora MARKO, mobilisan poginuo
VULIĆ Todora STANKO, mobilisan poginuo
VULIĆ PERO Ilijin brat, mobilisan poginuo
DABIĆ VLADIMIR, mobilisan, solunski dobrovoljac
DRAGIĆ Vase PERO, (70 godina), zatvaran u Kotarski zatvor u Konjicu
DRAGIĆ Pere ĐORĐO, mobilisan ,
DRAGIĆ PANTO, ranjen na Tirolu,
DRAGIĆ RISTO, mobilisan, solunac
JAKOVLjEVIĆ Reme SIMO, bio zarobljen na Tirolu.
JAKOVLjEVIĆ Luke TOMO, vojnik, u Đeru u Mađarskoj poginuo
JAKOVLjEVIĆ LUKA, vojnik, poginuo
JAKOVLjEVIĆ MAKSIM, vojnik umro od ratnih posljedica
JAKOVLjEVIĆ TODOR, vojnik, solunac,
JAKOVLjEVIĆ Nikole TRIFKO, vojnik, ranjen
JAKOVLjEVIĆ MILAN, rođen Andrić, preselio u Podorašac, držao kafanu, poginuo
JAKOVLjEVIĆ ILIJA, vojnik, podoficir
JANjIĆ RISTO, vojnik, solunac
KUKIĆ ILIJA, Ravni Kuk, vojnik zarobljen od ruske vojske, ostao u Rusiji
LAZAREVIĆ ĐORĐO, vojnik zarobljen od ruske vojske, ostao u Rusiji
KALEM ĐORĐO, Mladeškovići, vojnik. solunac
NENADIĆ DUŠAN, Mladeškovići, vojnik solunac
TOVARIŠIĆ SVETOZAR Cagare, vojnik, solunac

……………………………….
BJELIMIĆI
GOJKOVIĆ RISTO, star 55 godina, bio je talac četiri mjeseca na pruzi Konjic – Mostar i obratno. Maltretiran je od šuckora, patio od šibanja i gladi. U tim mukama i podlego.
ŠAROVIĆ ILIJA, (Ljubuča) interniran u Arad gdje je i umro
……………………………….
BJELOVČINA
……………………………….
BLACE 2
BORCI
DRAGANIĆ MILINKO, iz B. Jezera, Nikolin i Savin otac, poginuo na Tirolu
DRAGANIĆ PERO, brat ĐURIN, iz B. Jezera, Anćelkov stric, poginuo na Tirolu
KALEM RISTO, Damjanov i Ristin otac
LAMBIĆ LjUBOMIR, vojnik, solunski dobrovoljac , poslije rata odselio u Hajdučicu
MIĆEVIĆ NIKOLA, brat starog BOŽE, poginuo na Tirolu
SARIĆ NIKOLA, iz B. Jezera otac Drage Bovanušina, poginuo na Tirolu
SARIĆ PERO, iz B. Jezera sin Tome Sarića, poginuo na Tirolu
SARIĆ TRIFKO, iz Dolova Pantin otac, on i imenjak mu Trifko dobrovoljci u Crnoj Gori pa na Krf i u Solun u srpsku vojsku, poginuo
SARIĆ TRIFKO, iz B. Jezera, Damjanov i Todorov otac, sa Trifkom iz Dolova prebjegao u Crnogorsku vojsku, pa na Krf i u Solun u srpsku vojsku poginuo
SARIĆ JOVAN SOFO, učesnik Nevesinjske puške 1875. star 70 godina, bio je pod istragom u vojnom zatvoru u Mostaru, a denuncirao ga neki njegov rođak. Kada je pušten iz zatvora, bio je talac trinaest mjeseci i devet dana na pruzi Konjic- Brod.
SARIĆ JEFTO iz Dolova, vojnik, solunski dobrovoljac,
SARIĆ SAVO, Šušković, vojnik, solunski dobrovoljac,
SARIĆ TOMA, Šušković, vojnik, zarobljen u Ukrajini u Kijevu, ranjen,
SARIĆ VLADIMIR Šušković, vojnik, teško ranjen u vrat, teško govorio
ŠINIKOVIĆ Jovana RISTO, vojnik
ŠINIKOVIĆ Jovana VIDOJE, vojnik, solunski dobrovoljac
ŠINIKOVIĆ Jovana DRAGUTIN, vojnik, solunski dobrovoljac
ŠINIKOVIĆ VIDOJA STEVAN, sveštenik, u Bijelom polju, zatvoren, bio talac na vozu.
ŠINIKOVIĆ Stevana SAVO, učenik, svršeni maturant gimnazaije u Mostaru. Interniran logoru Arad u Rumuniju
ŠINIKOVIĆ Stevana BRANKO, vojnik,
……………………………….
BRADINA
GLIGOREVIĆ OBREN, solunac
GLIGOREVIĆ ŠĆEPO, solunac
GLIGOREVIĆ ….. (otac Šćepanov iz Krča) poginuo 19.08.1916.
ĐORĐIĆ PETAR,vojnik
KULjANIN MIJAT solunac,
KULjANIN ŠĆEPO, solunac,
KULjANIN JOVO, prvo je nekoliko mjeseci, bio talac, pratio vojne transporte
MRKAJIĆ TRIFKO, težak i seoski knez, sa lugarom Bogoljubom Dimićem bio talac kod željezničkih tunela, po naređenju komandanta stanice šuckori ga svezali za bukvu sa Bogoljubom Damićem. Obješeni su na mostu Lukač kod Brađana, 25.8.1914.
ŽUŽA SIMO, vojnik
BRĐANI
DRAGANIĆ DANILO, vojnik, solunski dobrovoljac. Poslije rata dobio zemlju u Hajdučici i odselio 1926.godine. Imao je dva sina Vasu i Mirka. Mirko je poginuo u partizanima 1944. a Vaso je posle rata maltretiran za vrijeme otkupa, zatvaran od OZN-e,
DRAGANIĆ ĐURO
DRAGANIĆ JOVAN
ZELENOVIĆ JOVO. solunski dobrovoljac,
MANDIĆ GAVRO
ŠINIKOVIĆ JOVO
……………………………….
VINIŠTE
……………………………….
VRDOLjE
NINKOVIĆ MARKO sa Vrdolja, sinovi Marko, Žarko i Rajko
BABIĆ SIMO sa Vrdolja
……………………………….
GLAVATIČEVO
1. Milović Rade
2. Bovan Risto Konjic
……………………………….
GRUŠČA
CUCA SPASOJE, vojnik poginuo na Solunskom frontu, ostala mu žena trudna, rodio mu se sin Božo
……………………………….
DONjE SELO
ĆEĆEZ NIKOLA, brat Riste Ćećeza. Risto je đed prof dr. Momira Ćećeza. Momir u svojoj knjizi navodi da ima dokaza da su neki Ćećezi iz Donjeg Sela učestvovali u Hercegovačkom ustanku 1882.godine. Osveta za ubistvo Marka Manigode. Osvetu su pripremili Ćećezi jer je Markova sestra kći Fimija bila udata za Ristu Ćećeza. Osvetu izvršili Panto Ćećez i Gavro Kuljanin
ĆEĆEZ BOŠKO, stric prof Momira Ćećeza, bio austrojski vojnik. Bio dobar strelac, austrijski oficiri su ga koristili za propagiranje streljaštva. Jednom prilkom pogodio je orla u letu. Takmičio se sa Šiptarem. Oba su pogodili orla.
ĆEĆEZ DUŠAN, vojnik u austrijskoj vojsci, učestvovao u poznatoj pobuni mornara u austrijskoj mornarici 1917.godine, u Kotoru, za to je bio i suđen.
ĆEĆEZ ANĆELKO, vojnik, solunski dobrovoljac.
ĆEĆEZ ILIJA, vojnik, solunski dobrovoljac.
ĆEĆEZ TRIFKO, vojnik, solunski dobrovoljac.
ĆEĆEZ RISTO, vojnik, solunski dobrovoljac, otac šestoro dece. Od okupacije zemlje 1941, čim su ustaše preuzele vlast u Konjicu, više puta je hapšen i zatvaran od ustaša, poslednji put 23. decembra 1941.godine, odveden je od kuća i sutradan je nađen mrtav.
ĆEĆEZ MILAN, vojnik, solunski dobrovljac, bio u čuvenom četničkom puku Vojvode Vuka. na Kajmakčalanu, na Gruništu teško ranjen bajonetom, u borbi prsa u prsa. U toj borbi poginuo im je komandant vojvoda Vuk. Poslije rata dobio dobrovljačku zemlju i odselio u Hajdučicu u Banat. Nije imao dece, uzeo i školovao bratića Milu, sina od brata mu Petka.
MARKO ĆEĆEZ Bjelica, Gojkov otac, mnogo je propatio od šuckora i žandarma. Jednom prilikom su ga tukli na planini više Bradine, kod Ćećezovih koliba, ispod Lisina, gazom su mu tabane polivali i zapalili, čak su ga pet puta vješali, uvek ga je neko čudo spasilo, pucala grana, konopac i tako ga ostavili na miru
ĆEĆEZ MIRKO sin Riste, bio je poznati guslar u konjičkom kraju
……………………………….
DOBRIGOŠĆE
MANIGODA STEVAN, starac od 65. godina, bio talac u Jablanici i pratio vozove od Jablanice do Konjica i Mostara. Uzrok njegova zatvaranja i stupanja u taoce bio je taj što mu je neki musliman sa Krstca podbacio pušku u „hajvansku klanicu“ pa onda na to mjesto naveo žandarmsku patrolu. Tek pošto je mnogo propatio i potpuno obolio pušten je kući, gdje je bolovao još 60 dana i umro.
MANIGODA MIRKO, bio je u zatvoru u Konjicu.I njemu je kao i Stevanu Manigodi zločin podmetnut, samo što je ovaj put od komšija sa Krstaca „podbacio pušku pod sijeno i kasnije na to mjesto naveo žandarsku patrolu“. Nakon pretrpljenih muka i šibanja došao je svojoj kući gde je ubrzo od posledica umro.
MANIGODA LAZO otac Đurin, poginuo
MANIGODA JOVO, otac trgovca Sime Manigodića, poginuo
MANIGODA BOŽO, Božo i Jovo braća. Božo je Barišin otac, poginuo
MANIGODA MARKO, otišao u vojksu umesto brata Marka, poginuo na Solunu
MANIGODA TODOR, đed Mirka, Save i Todora Manigode.
MANIGODA VUKO
MANIGODA GLIGO, Vlatkov otac
MANIGODA MITAR Stevanov otac.
MANIGODA ŠOJO
MANIGODA NIKO
MANIGODA MILOŠ
MANIGODA ĐORĐO, otac Todin, oženjen iz Čelebića setrom od Joce Todorovića bio u štabu kralja Petra Prvog i sa njim prešao Albaniju. Đorđo je prešao i Kajmakčalan bio je dobar guslar pa bi uz gusle pjevao “ Tu sam bio i očima vidio i veliko blato gazio ni od kiše ni od bijela snijega već od krvi braće i junaka“.
VRATILI SE SA PROKLETIJA
Oni koji su otišli prema italiji Tirolu, posle otišli za Rusiju. Oni koji su otišli preko Albanije vratili su se sa Prokletija
1. MANIGODA ŠOJO, vratili se sa Prokletija
2. MANIGODA NIKO, vratio se sa Prokletija
3. MANIGODA MILOŠ, JOŠ JEDAN (četvorica se vratili sa Prokletija?? ZAGORICE
ŠARAN TRIFKO, Džepi, težak talac na željezničkoj stanici u Rami kod Jablanice, ubili ga šuckori na stanici Rami. Namjestili mu, rekli mu da može da bježi, kad je potrčao pucali za njim i ubili ga.
1.Kuljanin Ilija
2.Šaran Marko
3.Živak Lazar
4 Živak Stoja – ^ava“
……………………………….
ZUKIĆI
VUJIČIĆ ĐOKO, težak iz Zukića, 1914. kao talac pratio vojni transport. U Visokom pred franjevačkim samostanom pretučen i ponižavali ga.
……………………………….
IDBAR
JOVANIĆ Vase ŠĆEPO, rođen 1893. mobilisan, zariobljen od ruske vojske 1916., tada je i ranjen. Došao iz Rusije nakon 6 godina. Sinovi Milovan i Vaso.
JOVANOVIĆ Riste SIMO, rođen 1871., hapšen i isprebijan od starne šuckora. Umro od posljedica batinanja. Sinovi: Todo, Manojlo i Marko
ANTIĆ DANILO, mobilisan, zarobljen od ruske vojske 1916. Došao iz Rusije nakon 6 godina. Sinovi Vaso, Šćepo i Žarko.(podatke dao Jovo Jovanović).
……………………………….
JABLANICA
ČLANOVI MLADE BOSNE
MIHIĆ RISTO, trgovac talac….. bili zatvoreni sa Trifkom Šaranom
MIHAĆ JOVO, trgovac talac,
DUŠAN MIHAJLOVIĆ, vlasnik kamenoloma granita u Jablanici
KONjIC GRAD
DAMIĆ BOGOLjUB šumar, roćen u Raštelici 1914. i s Milanom Mrkajićem bio talac, kod željezničkih tunela. Po naređenju komandanta stanice šuckori ga sa Mrkajićem svezali za bukvu i streljali bez ikakve krivice 25.8.1914., a prije streljanja stavljan je na velike muke, dva puta je vješan, ali je oba puta pukao konopac, potom je ubijen na mostu Lukač.
GRKOVIĆ MILAN, pisar u Kotarskom uredu u Konjicu, bio jednu nedelju dana kao talac na Ivan-sedlu, iza toga je interniran 13 meseci u koncentracioni logor logor Arad, Rumunija. Sedam mjeseci proveo je u Banjaluci zbog veleizdajničkog procesa, a optužen je bio zbog „srpskog sokola“
ZOTOVIĆ JOVAN – JOVO – mehandžija, star 32, godine, bio talac tri mjeseca u Kotarskom zatvoru u Konjicu Jovan-Jovo Zotović, kafedžija iz Konjica, uhapšen i kao talac proveo tri mjeseca u Kotarskom zatvoru u Konjicu.
MIJATOVIĆ LENGIĆ BOŽO, Puhale, trgovac, star 60 godina, trgovac. Bio je talac na gradskom vodovodu u Konjicu. Više puta mu je prećeno streljanjem. Poslije puštanja iz talaštva, interniran u svojoj kuću, ubrzo je umro
MUŽIJEVIĆ TODOR, trgovac, po naredbi Načelnika kotara zatvoren u vojničku kasarnu u Konjicu 26. jula 1914., a 1. avgusta iste godine odveden kao talac u tvrđavu broj dva na Ivan planinu. Bio je optužen za veleizdaju i skoro dvije godine proveo po zatvorima Banja Luka, Sarajevo,
MUŽIJEVIĆ SVETOZAR SVETKO, trgovac, uhapšeni su 26. jula 1914.godine. Nakon boravka u zatvoru Kotarskog suda u Konjicu odvedeni su 1. avgusta kao taoci u tvrđavu broj 2, na Ivan-sedlu. Poslije određen kao talac pratilac vozova od Ivan-sedla do Alipašin mosta. U zatvoru proveo više od 22 mjeseca.
TRAPARIĆ MITAR, trgovac, po nalogu kotarskog ureda kao talac proveo šest nedelja u vojničkoj kasarni u Rami (tamo je upućen u septembru 1914.), a potom je po nalazu dr Hildese iz Konjica kao neurasteničan pušten. Od konca 1916. do oslobođenja bio u vojsci.
TRAPARIĆ SAVO, brat Mitra Traparića, star 35 godina, bio je interniran u Arad, osamnaest mjeseci, kasnije je otišao u vojsku, gdje je ostao sve do oslobođenja.
Mitar i Savo Traparić, trgovci uhapšeni su 12. septembFa 1914.godine i zatočeni u zatvor Kotarskog suda u Konjicu. Ležali su u zatvoru šest sedmica. Nakon toga je Mitar, zahvaljujući izjavi dr Oskara Hildesa, pušten kući kao bolestan.
ĆUK ILIJA, sveštenik, star 30 godina, odveden 26. jula 1914. u Vojni zatvor u Zenicu po nalogu Kotarskog ureda iz Zenice. Odatle je sproveden u sarajevski, a potom u Mostarski zatvor odakle je pušten kući poslije 20 dana. Ovaj sveštenik iz Samobora sa crnogorske granice materijalno je potpuno uništen.
ĆUK SAVO, brat Ilije sveštenika, trgovački pomoćnik, star 23, godine stradao je kao i njegov brat Ilija. Bio je u vojsci dvije godine.
ĆUK GOŠA, stara 50 godina, majka sveštenika Ilije i Save Ćuka, dovedena je iz Samobora pošto su joj zpalili kuću, u Vojni zatvor u Avtovcu i osuđena na vješala zbog toga što je Crnogorcima kuhala jelo. Staranjem Adema Bijedića i nekog poružnika Čeha spasena je od vješala.
SOLUNSKI DOBROVOLjCI
KONjIC- GRAD
1. Crnogorac Maksim (Konjic)
2 Džumhur Vejsil
3. Gojković Petar
4. Džaxić Muhamed – Veled“)
5. Jurić Ivan
6. Klupka Franjo
7. Skalo Vojislav
8. Skočajić Branko
9. Šagorović Šćepan (Veluča)
10.Tečić Risto
11 Tomašević Risto (Turija )
12. Učukalo Vlado“)
MUSAKADIĆ FEHIM, rođen u Konjicu 1886. I predao se Rusima 1916. na Karpatima. Učestvovao u borbama na Dobrudži na solunskom frontu, odlikovan ordenom Karađorđeve zvijezde s mačevima, demobilisan u činu poručnika. U drugom svjetskom ratu opredjelio se za Ravnogorski pokret Draže Mihailovića. bio član četničkog štaba za istočnu Bosni i Hercegovinu. Streljali ga partizani 1943. kod Kalinovika.
DžUMHUR ABDUSELAM HADžIHAFIZ
Među logorašima u Aradu bio je i Hadžihafiz Abduselam Džumhur – imam Tekijske žamije u Konjicu i mualim (vjeroučitelj). Otac našeg poznatog karikaturiste i putopisca Zuke Džumhura.
……………………………….
KULA
DABIĆ RISTO, star 60 godina, bio talac 12 meseci na pruzi Sarajevo – Mostar. Pošto je pušten kući odmah je stupio u vojsku
TOPALOVIĆ PERO, star 50 godina bio talac, na pruzi sarajevo –Mostar. Pošto je pušten kući odmah je stupio u vojsku.
TOPALOVIĆ MITAR, star 40 godina, bio je u zatvoru u Konjicu dva mjeseca, kada je pušten odmah je stupio u vojsku.
………………………………
NEVIZDRACI HONDIĆI
ĐURO ĐIRKOVIĆ otac Rade Ćirkovića, sa Hondića,
Radio na željeznici, za vrijeme Prvog svetskog rata ubili ga šuckori, mještani. Žena mu primala penziju na njega. (Trifko Sarić i žena mu Jovanka rođ Ćirković Beograd 11.01.2012.)
OSTROŽAC – PAPRASKO
ŽUŽA ILIJA, star 40 godina, bio mjesec dana u Konjicu u zatvoru gdje su ga tukli i zlostavljali. Iz zatvora je pušten svojoj kući.
ŽUŽA LAZAR, sin Spasojev, iako nije bio u zatvoru mučen je i šiban mnogo puta trnovim štapovima po nogama.
ŽUŽA TODOR, bio zlostavljan, tukli ga šuckori u Crnajima kod Ostrošca. Od posljedica mučenja umro.
SOLUNCI
1. ŽUŽA DANILO, bio na Dobrudži sa njim je bio Blagoje Kuljanin i Đorćić stari iz Bradine što bi nazdravljao i pjevao ruske pjesme i sa njima je bio Pinjo Karić, Ahmetov otac iz Šunja. Oni su preko Dobrudže došli na Solun kao dobrovoljci.
2. ŽUŽA ILIJA, njega su šuckori tukli
3. ŽUŽA DUŠAN, došao iz vojske i umro
4 ŽUŽA TODOR
5. ŽUŽA VASO, izgubio nogu u Italiji. Ubili ga partizani 1943.
(12 Žuža je jedno jutro mobilisano u austrijsku vojsku i otišlo na front)
KNEŽEVIĆ PERO, je bio dobrovoljac i na Solunu.
19. juna 1918. UMRO DUŠAN MANIGODIĆ,
19. juna preminuo je Dušan Manigodić, u Bijeljini, ondašnji advokat sin umirovljenog vladina tajnika Đorđa Manigodića.
GOSTOVIĆI
POŽETVA
1. Koprivica Pero
2.Ristić Ilija
……………………………….
POKOJIŠTE
……………………………….
PUHARE
……………………………….
RIBARI
KARIŠIK LAZAR
KARIŠIK RISTO
TOPALOVIĆ MITAR, Ribari ili Kula bio težak talac,
TOPALOVIĆ PERO, Ribari – Kula, težak talac,
TOPALOVIĆ BOŠKO iz Ribari, nosilac Obilićeve zvijezde.
……………………………….
SITNIK
SOLUNSKI DOBROVOLjCI
1. VASO I MIHAJLO ĐOGIĐ bili su dobrovoljci u Mionici 1914. prebjegli u srpsku vojsku. Vasu su ustaše uhavtile odmah 1941. otjerali u Glavatičevo i negdje ubili.
3. ĐOGIĐ VLADISLAV, bio je mobilisan u austrijsku vojsku i posle prebjegao u srpsku i sa njom prešao Albaniju.
SITNIK
1. Đogić Vaso –
2. Đogić Mihajlo
3. Janjić Pero
4. Sarić Lazar
JANjIĆ KOJO iz Sitnika, bio zarobljen 1943. u Bijelom Polju, deportovan u logor u Grčku. On i Lazar Karišik.

……………………………….
SPILjANI
VUKOSAV LUKA bio solunski dobrovoljac ……………………………….
ĆESIM
BEJLICA PERO, mobilisan
BJELICA BOŽO, mobilisan, otpušten iz vojske “zbog bolesti“
ČELEBIĆI
AVRAMOVIĆ AVRAM, star 55 godina, bio talac na pruzi Mostar – Brod, nakon toga uzet u vojsku gde je obolio. težak i talac
AVRAMOVIĆ MILOŠ, star 78 godina, bijen i mučen od žandarma Pehara i Teleckog.
ARNAUTOVIĆ RISTO, mobilisan u austrijsku vojsku, došao kući posle 6 godina
ARNAUTOVIĆ MITAR, bio je ranjen pa je dobijao penzije, on i Risto braća došli nakon 6 godina. Kada se Risto pomolio majka ga nije mogla prepoznati, a djeca već bila velika.
ARNAUTOVIĆ TODOR, mjesec dana bio u zatvoru u Konjicu.
VUJIČIĆ SAVO, sin Vasin, izubijan od žandarma.
VUJIČIĆ (Rade) VASO, star 48 godina, bio talac u Ostrošcu 12 mjeseci, težak talac
DVA BRATA KUJUNDžIĆA otišli na Solun
KUJUNDžIĆ STEVAN, sin Đurin, bio u zatvoru u Konjicu mjesec dana šiban i bijen od žandarma. Prebijan štapovima štapovima i kundacima podlegao
KUJUNDžIĆ MAKSIM, mesec dana bio u zatvoru u Konjicu.
MILjEVIĆ LAZO, bio interniran u Arad 15 mjeseci, težak i internirac (Borozan)
PUDAR PETAR, bio u zatvoru u Konjicu mjesec dana, gdje su ga strašno bili i mučili.
TODOROVIĆ JEFTO, hapšen, isprebijan. Od posljedica prebijanja ubrzo umro
TODOROVIĆ JOVO, Kuljić, bio u zatvoru u Konjicu mjesec dana, zlostavljan.
TODOROVIĆ MITAR, težak i talac
TODOROVIĆ ILIJA, star 40 godina, dva dana strašno mučen i pretučen u Ostrošcu,
TODOROVIĆ PERO, sin Jovin, zlostavljan od žandarama i šuckora, bilo je to na početku rata 1914., sakupili Srbe na guvnu, one što nisu otišli u rat i vezali u tako ih tukli. Bili im svezali i noge i ruke tu ih prebiju i tako ostave. Pero je bio poslije otišao u vojsku i kad ga je noga zabolila vratio se i vrlo mlad umro
TODOROVIĆ JOVO, star 50 godina, bio je interniran u Arad, odakle je otišao u vojsku i služio dvije i po godine težak internirac,
ŠUŠIĆ VASO i on je bio dobrovoljac, bio je ranjen u nogu pa je primao penziju.
ŠUŠIĆ SIMO, bio mjesec daan u zatvoru u Konjicu,
…………………………………
ČIČEVO – KULA
GLOGOVAC MITAR, starac od 80 godina, bio talac 12 meseci na pruzi Sarajevo- Mostar. Nakon tog vremena uz molbu pušten kući.
ŠMRKIĆ SPASOJE, star 55 godina bio talac godinu dana na pruzi Srajevo – Mostar, a potom pušten kući.
PERO PRODAN, otac Danilov, Savin, i Milanov, bio mobilisan, zarobljen od Rusa. U Rusiji proveo rat i Oktobarsku revoluciju.
ČIČEVO SOLUNSKI DOBROVOLjCI
1. Bovan Krsto
2. Glogovac Blagoje
3. Glogovac Ilija
4. Mršić Bogoljub
5. Mršić Ljubomir – Ljuban
6. Savčić Vladimir
7. Šmrkić Vlado
BOVAN KRSTO (sin mu Jovo u selu Čičevo, Konjic, Srbin. Zemljoradnik. Jovo odselio u Hajdučicu 1926. godine
BOVAN VOJIN , sa Čičeva ubile ga ustaše 1943., u Sitniku
……………………………….
CERIĆI
BENĐO ĐURO, rođen 1894. (Cerići) doborovoljac u 4. bos.-herc. puku od 21.4.1916. redov.
……………………………….
DžEPI
ŽIVAK . Dušanov brat poginuo na Tirolu
LOJPUR Tome brat
LOJPUR Tome brat
MAGAZIN DUŠAN,sa Džepa,
LOJPUR PETKO, je imao dva sina i kćer. Oćeran je od ustaša 1941 godine. Sin mu Mirko radio u Igmanu – objektu
ŠARAN ILIJA, imao četiri brata Todo, Panto, Simo, Pantu su ustaše ubile 1942.
ŠARAN MARKO, sinovi Drago Obren i Stojan,
SOLUNSKI DOBROVOLjCI
1. Lojpur Petko
2. Magazin Dušan
3. Šaran Ilija
STRADANjE SVEŠTENIKA
DIMITRIJE JOVANOVIĆ, 1834. – 1916.
Prvi sveštenik u Konjicu za vrijeme Turske vladavine
Rodio se 1834. u Popovu, srezu ljubinskom. Svršio je bogosloviju u Beogradu. Umirovljeni protoprezviter i paroh zagorski, preminuo je u Konjicu 20. jula (2. avgusta) 1916. u 82 godini života, a 51 godina kako je primio sveštenički čin. Više puta hapšen. za vreme Heregovačkog ustanka 1882. u zatvoru proveo skoro godinu dana
STAROVIĆ ŠPIRO – prvi učitelj u Konjicu
Rođen u Gacku, sveštenik, bio prvi učitelj u srpskoj pravoslavnoj školi, bio zatvoren u u logoru u Aradu (Rumunija). Užasne patnje je pretrpio on i Risto Pavlović, iz Brčkog poludili u logoru od zlostavljanja.
NIKOLA KOJO, 1860. – 1921.
Protojerej i paroh mostarski, Kao sveštenik služio je blizu 35 godina u Ulogu, Kalinoviku, Blagaju i Mostaru. ….. Godine 1914., krajem jula zatvoren je u Mostaru i bio talac, a god. 1915. od 1. juna do 1. novembra bio je interniran u Žegaru kod Bihaća, zatim je 4 meseca bio konfinovan u Konjicu. Iza sebe ostavlja suprugu, šest sinova i tri kćeri, jedan mu je sin Dušan kao srpski dobrovoljac poginuo u Dobrudži 1916.
VASO MEDAN 1873 – 1921
Protoprezviter i paroh u Čapljini, srezu stolačkom, Službovao je u Mostaru 1873. godine. Kao učitelj srpske škole služio je 3 godine u Gradačcu i Konjicu.
SLOMOVIĆ JOVAN 1885. – 1943., sveštenik
Rođen 1885. sveštenik, bio je denunciran od komšija Kadića iz Konjica i odveden u Mostar, u zatvor odakle je pušten deveti dan kao nevin iako je protiv sebe imao 22 lažna svedočenja. Ubijen je u logoru na Banjici od Nijemaca 1943.
VIDAK PAREŽANIN, 1867. – 1914.
Paroh korjenićki u trebinjskom srezu, obešen je Trebinju 30. jula, (12. avgusta) 1914. po osudi vojnog suda trebinjskog. Rođen u selu Paniku, u bilećkom srezu, Svršio bogosloviju u Reljevu… …
1.septembra 1896. prešao, iz Bijeljine, u eparhiju hercegovačku i postavljen za paroha II parohije u Konjicu. ….
STEVAN ŠINIKOVIĆ 1865. – 1952.
Rođen na Borcima, osnovnu školu završio u Žitomisliću, bogosloviju u Reljevu Rukopoložen u đakona 1893., u sveštenika 1893. Službovao u Bijelom Polju i Blagaju. Bio jedan od prvih organizatora “Prosvjete“ u Bijelom Polju, sokolskog društva. Posle Sarajevskog atentata 1914. Uhapšen, bio talac po vozovima. Sin mu Savo deportovan u logor Arad, drugi Branko mobilisan u austrougarsku vojsku. Mnogo prepatio za to vrijeme.
………………………..
LOGOR – ARADSKA TVRĐAVA 1914-1918
Srbi iz Konjica zatvarani u Aradsku tvrđavu – Austrijski logor za Srbe u Rumuniji.
GRKOVIĆ MILAN, pisar u kotarskom uredu u Konjicu, bio jednu nedelju dana kao talac na Ivanu, iza toga je interniran 13 mjeseci u Arad,
MILjEVIĆ LAZO, (Čelebići) bio internirn u Arad 15 mjeseci, težak i internirac
TODOROVIĆ JOVO, KULjIĆ, (Čelebići) zemljoradnik iz Čelebića, uhapšen i interniran u koncentracioni logor Arad.
TRAPARIĆ SAVO, brat Mitra Traparića, star 35 god., bio je interniran u Arad,
ŠAROVIĆ ILIJA
rođen 1882. u Konjicu, dobrovoljac od 1914 – 1918 u crnogorskoj i srpskoj vojsci.
………………….
GROBLjA – ZEJTINLIK
Na srpskom vojničkom groblju počivaju posmrtni ostaci 7.565 ratnika sa Solunskog fronta. U trogodišnjim borbama stradalo je 9.303 vojnika i oficira. U Bitolju sahranjeno oko 1.500 Srba poginulih ili umrlih Spomen-obeležje podignuto na inicijativu ratničkih udruženja i po ličnom narećenju kralja Aleksandra Karaćorćevića. Izgradnja završena 1936. godine.
1916. Stradanje dobrovoljaca iz Amerike
CRNI BADNjI DAN 1916.
Tragedija crnogorskih doborovoljaca iz Severne Amerike koji su pohrlili da učestvuju u odbrani otadžbine u Prvom svjetskom ratu. Od 509 doborovoljaca utopilo se 328. Iz luke Halifaks u Kanadi brod je krenuo i plovio 25 dana.
Uoči Badnjeg dana, 5. januara 1916. godine, noću, italijanski parbrod. “Brindizi“ otplovio je iz pristaništa Brindizi za luku Medova (Albanija)
DOBOROVOLjCI O ODREDU VOJVODE VUKA.
Vojin Popović, poznat kao Vojvoda Vuk, predvodio je Dobrovljački četnički odred. Proglašen za vojvodu, učestovao sa svojim dobrovoljcima u najtežim bitkama koje je Srbija vodila u Balkanskim i Prvom svjetskom ratu.
Poginulo oko 1800 njegovih boraca.
ĐOGIĆ MIHAILO, rođen u Sitniku, od 1916. doborovoljac u Dobrovoljačkom odredu potpukovnika Vojina Popovića Vojvode Vuka, februara 1917. raspoređen u 4 puk Drinske divizije. U knjigu Odreda upisan pod brojem 3368.
SARIĆ LAZAR rođen 1886. u selu Sitnik, doborovoljac u Dobrovoljčkom odredu potpukovnika Vojina Popovića – Vojvode Vuka.
CUCA RADOSLAV, Grušča dobrovoljac u Dobrovoljačkom odredu Vojina Popovića – Vojvode Vuka
ĆEĆEZ MILAN, Donje selo. doborovoljac u odredu Vojina Popovića, teško ranjen na Kajmakčalnu 1916. u borbi prsa u prsa kada su se tukli bajonetama. Ranjen na više mesta.
HRONOLOGIJA – PRVE SRPSKE DOBROVOLjAČKE DIVIZIJE
PRVA Srpska dobrovoljačka divizija u Odesi formirana je 16. aprila 1916., u prisustvu tadašnjeg srpskog premijera Nikole Pašića, čiji su komandni kadar činili elitni oficiri Kraljevine Srbije, došli sa Solunskog fronta, nakon što su posle velikih peripetija obišli celu Evropu – Sredozemlje, kanal Lamanša, pa sve do Murmanska, odakle su se vozom spustili na jug Rusije, u Odesi.
III DOBOROVOLjAČKI PUK, SRPSKE DIVIZIJE
BOŽIĆ Marka TADIJA rođen 1981. u Bijeloj predao se Rusima na Karpatima raspoređen u 3 puk, 1. Dobrovoljačke divizije
IV PJEŠADIJSKI DOBROVOLjAČKI PUK
1. Dobrovoljačke divizije
Ruski car Nikolaj Drugi Romanov sa porodicom i carskom svitom izvršio je svečanu carsku smotru dobrovoljačke divizije, Odesi 1916. Car je obišao 1,2 i 3 dobrovoljčkai puk postrojene divizije pozdravljajući ih sa “Pomoz bog, junaci’
1. LAZAR ŽIVAK, rođen 1893. Konjic, dobrovoljac 4. Bos. herceg. pješadijskog puka od 20.4.1916. redov,
2. AVRAMOVIĆ AVRAM, rođen 1893. Čelebići, redov 4. bosansko-gerc. puka od 20.4. 1916.
3. AVRAMOVIĆ MITAR, rođen 1894. 4. bos-herc puk, od 21.4. 1916. redov, ranjen 25.8.1916.
4. ZELENOVIĆ ILIJA, rođen 1894. Brđani, redov 4. bos.- herc. puka. od 20.4.1916
5. BENĐO ĐURO, rođen 1894. (Cerići) 4. bos.-herc. puk od 21.4.1916. redov.
6. MANIGODA BOŽO, rođen 1886. 4. bos-herc. puk od 20.4.1916. redov, poginuo 25.8. 1916.
7. ŽUŽA Jove SIMO, rođen 1894. u Bradini, 4. bos.herc puk, od 21.4. 1916. Dva puta ranjavan 25.8.1916 i drugi put 11.1917., redov
8. LAZAREVIĆ ĐORĐE, rođen 1893. predao se Rusima 1916. na Karpatima, Učestvovao u borbama na Dobrudži, ranjen septembra 1916. i u borbama na Solunskom frontu. Ostao u Rusiji.
UČESNICI U OKTOBARSKOJ REVOLUCIJI 1917.
1. PAVO DžEBA, kao zarobljenik u Rusiji boravio u više mjesta. Aktivno je učestvovao u Oktobarskoj revoluciji. Bio je član Boljševičke partije.
2, AHMED ZEČIĆ, iz Homatlija, vrtaio se iz Rusije krajem novembra 1921.
3. VUKAŠIN BJELIĆ, iz Konjica, vratio se 22.11.1921.
4. ILIJA KUKIĆ, iz Konjica nije se vratio iz Rusije, ostao u Rusiji.
5. NIKOLA TOPALOVIĆ, iz Ribari, zvani Boljševik
6. KADRIJA KADRO PAJIĆ iz Bijele (on je 1943 uhvatio Salku Pajića kako mu krade pekmez i tražio od četnika da ga kazne 25 na dupe)
7. HAŠIM RAMIĆ, iz Bijele, koji se kasnije vratio
8 ĐORĐO LAZAREVIĆ iz Bijele koji je najvjerovatnije nestao u staljinskim čistkama
9. RISTO NADAŽDIN iz Grušče,
10. MEHO JAŽIĆ, berberin iz Bjelimića
11. ALIJA TINjAK iz Tinja
12. AHMED KADIĆ iz Konjica
PERO PRODAN, otac Save i Danila Prodana, bio je u Rusiji za vrijeme oktobarske revolucije
KONjIČKI SOLUNCI – DOBILI ZEMLjU U HAJDUČICI
Spisak dobrovoljaca kolonista koji su dobili zemlju na posjed na teritoriji županijskog agrarnog ureda u Vršcu. Dobili zemlju u Hajdučici od Olivere Jovanović – iz porodice Dunđerski.
1. Dabić Vlatko iz Bijele, dobio zemlju u Hajdučici od Olivere Jovanović
2. Draganić Đuro, B. jezero dobio zemlju u Hajdučici od Olivere Jovanović
3. Draganić Danilo iz Brđani
4. Draganić Jovan, Zukići
5. Đurić Ivan Rebovac ? Konjic
6. Glogovac Ilija sa Čičeva
7. Gligorević Obren Bradina
8. Kilibrada Mitar, Seljani br reš 26/8 1921
9. Kalem Đorđe, Bijela
10. Karišik Risto, Župa, Hajdučica
11. Karišik Đuro, (Beli Zasenik Lajkovac? )
12. Lambić Ljubomir, Borci, Hajdučica
13. Lojpur Petko, Džepi
14. Magazin Dušan, Džepi
15. Mrkajić Tridasa? Bradina
16. Ninković Marko, Vrdolje
17. Sarić Lazar, Sitnik
18. Sarić Jefto, Dolovi
19. Tovarišić Svetozar, Cagare
20. Šaran Ilija, Džepi
21. Šaran Marko, Džepi
22. Šmrkić Vladimir, Čičevo
23. Vukosav Luka, Spiljani
24. Zelenović Jovan, Brđani
25. Živak Lazar, Zagorice
Zaključno sa brojem 25 .
SOLUNCI – KOLONISTI
živili u Hajdučici
U Hajdučicu poslije Prvog svjetskog rata doselili uglavnom solunski dobrovoljci.
Sa Boraka Sarić Lazo i Lambić Ljubo
Iz Bijele Kalem Đorđo, Tovarišić Svetozar, Janjić Gojko i Nenadić Todor (sin mu bio u zarobljeništvu)
Sa Čičeva Mršić Bogoljub, Bovan Krsto, Šmrkić Vlado, Glogovac Blagoje, Glogovac Ilija (sin mu Momčilo poginuo 1942., a drugi sin Miško krio se kao četnik)
Sa Kule Kujundžić Uroš, Kujundžić Đuro, sin mu Jovo bio u njemačkom zarobljeništvu 1941-1945 kao jugoslovenski vojnik
iz Ribari Karišik Risto, sin mu bio u partizanima bio oficir u JNA.
Iz Donjeg Sela Ćećez Milan, kod njega je bio Mile Ćećez poginuo
Beograd , 20.10.2017.
PRIPREMIO
SRETEN JAKOVLjEVIĆ
U P I T N I K
ZA MOBILISANE, POGINULE I RATNE DOBROVOLjCE ,
1912. – 1918.
Udruženje Konjičana u Republici Srpskoj, sa sjedištem u Trebinju priprema izdavanje i štampanje
MONOGRAFIJE O STRADANjU SRBA U KONjICU ZA VRIJEME PRVOG SVETSKOG RATA

Primedbe  saljite na mail www zpologos@tb.elta-kabel.com
1. Prezime, očevo ime i ime
………………………………………………………………………………………………………………..
2. Mjesto i godina rođenja
………………………………………………………………………………………………………………..
3. Zanimanje ………………………………………………………………………………………………………………..
4. U kojoj jedinici je bio (koje vrijeme i čin)?
………………………………………………………………………………………………………………..
5. Da li je rat preživio, ranjavan ili je poginuo i gdje?
………………………………………………………………………………………………………………..
6. Da li je imao neko odlikovanje?
……………………………………………………………………………………………………………….
7. Da li je i gdje bio konoliziran poslije rata?
……………………………………………………………………………………………………………….
8. Ima li potomke?
………………………………………………………………………………………………………………..
Molimo Vas, napišite ukoliko imate neke dopune ili šire obrazloženje.
………………………………………………………………………………………………………………..
………………………………………………………………………………………………………………..
Mjesto i datum ………… 2017.g. UPITNIK POPUNIO
…………………………………………