
Policijska uprava Trebinje dostavila je Tužilaštvu BiH izvještaj protiv ratnog zamjenika komandanta Vrhovnog štaba Armije RBiH i komandanta Teritorijalne odbrane za Hercegovinu Jovana Divjaka (80) iz Sarajeva kojeg sumnjiči za ratni zločin nad Srbima u Konjicu.
Divjak, koji je jedan od osnivača „Patriotske lige“ za Hercegovinu, osumnjičen je za zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv čovječnosti na području opštine Konjic tokom 1992. godine, odnosno za nesprečavanje protivpravnog hapšenja više stotina civila srpske nacionalnosti i odvođenja u logor Čelebići. U saopštenju Policijske uprave, uz navođenje inicijala prijavljenog, navedeno je da je Divjak kršio pravila međunarodnog humanitarnog prava, prvenstveno Ženevske konvencije.
– On je u drugoj polovini 1992. posjetio logor Čelebići u kojem su se nalazili protivpravno zatvoreni Srbi od kojih je njih 18 podleglo, dok je više desetina žena silovano. Kao visokopozicionirani oficir Armije RBiH i s obzirom na uticaj koji je imao on je znao i preko drugih učestvovao u izvršenju krivičnog djela ratni zločin. Podsticao je, naređivao, pomagao ili podržavao planiranje i pripremu nacionalnih i etničkih sukoba – navela je policija i dodala da je podsticao i političko-vojnu kampanju, proganjanje više od 600 Srba i njihovo zatvaranje u logor Čelebići.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić kaže da su Divjakova uloga, zločinačke namjere i djela poznata još od zločina počinjenog nad vojnicima JNA u maju 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
– Zločini počinjeni u logoru Čelebići zahtijevaju osuđujuću presudu koja podrazumijeva kaznu dugotrajnog zatvora. Divjak je intervencijom stranog tužioca koji je obustavio istragu za Dobrovoljačku ulicu uslovno amnestiran, a do danas nije riješen prigovor koji su porodice podnijele zbog te odluke. Očigledno je da je uloga Divjaka šira i u ovom i u drugim slučajevima, ali je uloga Tužilaštva BiH i u predmetu Divjak žalosna jer ono želi da po svaku cijenu amnestira visokopozicionirane vojne i političke funkcionere RBiH – rekao je Kojić.
Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović kaže da je pozitivna vijest što je podnesen izvještaj protiv Divjaka, ali da sumnja da će on biti i procesuiran.
– Bez obzira na dokaze protiv njega, ne vjerujem da će ga pravosuđe BiH procesuirati jer on Sarajevu predstavlja multietničnost, iako je ona lažna. Odavno su poznati različiti kriterijumi i selektivan pristup predmetima u Tužilaštvu i Sudu BiH – kaže Mirović.
Divjak je rekao da nije dobio nikakvo obavještenje o podnošenju izvještaja i da ništa ne može komentarisati.
Na području opštine Konjic tokom proteklog rata počinjeni su masovni ratni zločini u logorima Čelebići, Musala i Bradina u kojima je protivpravno bilo zatvoreno oko 2.000 logoraša srpske nacionalnosti među kojima su bili i žene i djeca. Na tom području ubijeno je 178 srpskih civila, a više žena je silovano. Do sada je za te ratne zločine osuđeno samo jedno lice u Haškom trubunalu.
Policijska uprava u Trebinju je u prva četiri mjeseca ove godine dostavila Tužilaštvu BiH četiri izvještaja protiv tri osobe za ratne zločine na području Mostara, Konjica i Livna. Podnesen je i izvještaj protiv ratnog komandanta HVO Ante Gotovine zbog postojanja osnova sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i protiv čovječnosti.
Logoraši
Logor Čelebići je prema svjedočenjima logoraša formiran u maju 1992, a u funkciji je bio do prvog kvartala 1993. godine. U taj logor dovođeni su muškarci, žene i djeca od 15 do 75 godina, koje su pripadnici Armije RBiH zadržavali od nekoliko dana do nekoliko mjeseci.
glassrpske.com
 Срби из Коњица Srbi iz Konjica
Срби из Коњица Srbi iz Konjica
				 
			 
			 
						
					 
						
					 
						
					 
						
					 
						
					 
						
					