Policijska uprava Trebinje dostavila je Tužilaštvu BiH izvještaj protiv ratnog zamjenika komandanta Vrhovnog štaba Armije RBiH i komandanta Teritorijalne odbrane za Hercegovinu Jovana Divjaka (80) iz Sarajeva kojeg sumnjiči za ratni zločin nad Srbima u Konjicu.
Divjak, koji je jedan od osnivača „Patriotske lige“ za Hercegovinu, osumnjičen je za zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv čovječnosti na području opštine Konjic tokom 1992. godine, odnosno za nesprečavanje protivpravnog hapšenja više stotina civila srpske nacionalnosti i odvođenja u logor Čelebići. U saopštenju Policijske uprave, uz navođenje inicijala prijavljenog, navedeno je da je Divjak kršio pravila međunarodnog humanitarnog prava, prvenstveno Ženevske konvencije.
– On je u drugoj polovini 1992. posjetio logor Čelebići u kojem su se nalazili protivpravno zatvoreni Srbi od kojih je njih 18 podleglo, dok je više desetina žena silovano. Kao visokopozicionirani oficir Armije RBiH i s obzirom na uticaj koji je imao on je znao i preko drugih učestvovao u izvršenju krivičnog djela ratni zločin. Podsticao je, naređivao, pomagao ili podržavao planiranje i pripremu nacionalnih i etničkih sukoba – navela je policija i dodala da je podsticao i političko-vojnu kampanju, proganjanje više od 600 Srba i njihovo zatvaranje u logor Čelebići.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić kaže da su Divjakova uloga, zločinačke namjere i djela poznata još od zločina počinjenog nad vojnicima JNA u maju 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
– Zločini počinjeni u logoru Čelebići zahtijevaju osuđujuću presudu koja podrazumijeva kaznu dugotrajnog zatvora. Divjak je intervencijom stranog tužioca koji je obustavio istragu za Dobrovoljačku ulicu uslovno amnestiran, a do danas nije riješen prigovor koji su porodice podnijele zbog te odluke. Očigledno je da je uloga Divjaka šira i u ovom i u drugim slučajevima, ali je uloga Tužilaštva BiH i u predmetu Divjak žalosna jer ono želi da po svaku cijenu amnestira visokopozicionirane vojne i političke funkcionere RBiH – rekao je Kojić.
Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović kaže da je pozitivna vijest što je podnesen izvještaj protiv Divjaka, ali da sumnja da će on biti i procesuiran.
– Bez obzira na dokaze protiv njega, ne vjerujem da će ga pravosuđe BiH procesuirati jer on Sarajevu predstavlja multietničnost, iako je ona lažna. Odavno su poznati različiti kriterijumi i selektivan pristup predmetima u Tužilaštvu i Sudu BiH – kaže Mirović.
Divjak je rekao da nije dobio nikakvo obavještenje o podnošenju izvještaja i da ništa ne može komentarisati.
Na području opštine Konjic tokom proteklog rata počinjeni su masovni ratni zločini u logorima Čelebići, Musala i Bradina u kojima je protivpravno bilo zatvoreno oko 2.000 logoraša srpske nacionalnosti među kojima su bili i žene i djeca. Na tom području ubijeno je 178 srpskih civila, a više žena je silovano. Do sada je za te ratne zločine osuđeno samo jedno lice u Haškom trubunalu.
Policijska uprava u Trebinju je u prva četiri mjeseca ove godine dostavila Tužilaštvu BiH četiri izvještaja protiv tri osobe za ratne zločine na području Mostara, Konjica i Livna. Podnesen je i izvještaj protiv ratnog komandanta HVO Ante Gotovine zbog postojanja osnova sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i protiv čovječnosti.
Logoraši
Logor Čelebići je prema svjedočenjima logoraša formiran u maju 1992, a u funkciji je bio do prvog kvartala 1993. godine. U taj logor dovođeni su muškarci, žene i djeca od 15 do 75 godina, koje su pripadnici Armije RBiH zadržavali od nekoliko dana do nekoliko mjeseci.
glassrpske.com